REDOVNA KONFERENCIJA ZA MEDIJE – 29. OKTOBAR 2014.

Dame i gospodo,

Tema današnje konferencije je grejanje i Gradska Toplana.

Lokalna samouprava se unazad nekoliko godina odnosila prema sistemu grejanja veoma odgovorno i koliko je bila u moći otklnjala nedostatke.

Trebalo je i vraćati dugove napravljene ranije.

Za ovu grejnu sezonu preduzete su baš opsežne pripreme, radilo se u toku celog leta, a učinjeno je sledeće:

I

Sanacija kotlova u centralnoj kotlarnici tako da oba kotla rade bez ikakvih problema;

Sanacija rešetki oba kotla;

Zamena ventilatora dimnih gasova (sa svim kompezatorima);

Zamena statorskih regulatora oba ventilatora dimnih gasova;

Zamena 4 obrtna mokra odšljakivača (na oba kotla);

Sanacija armature (ventila) na svim kotlovima i pumpama;

Remont pumpnog postrojenja u CTI;  (centralni toplotni izvor)

Sanacija i bažderanje sigurnosnih ventila na svim kotlovima (u svim kotlarnicama);

Izvršeno pranje i čišćenje kotlova u svim kotlarnicama;

Sanacija kotlova u kotlarnici „Prnjavor II“;

Sanacija kotlova u kotlarnici „Bare“;

Zamenjena automatika i stabilizovan rad kotlova u kotlarnici „Rasadnik II“;

Izvršeni radovi na rekonstrukciji toplotnih podstanica u naselju „Rasadnik II“ (zamena ventila i ostale opreme);

Zamena armature različitih prečnika na vrelovodnoj mreži;

Zamena cevi različitih prečnika na različitim deonicama mreže u ukupnoj dužini oko 650m;

Sanacija vrelovoda po distributivnim komorama (zamena odzračnih lonaca, čvrstih tačaka, sanacija curenja i sl);

Sanacija kotlova na čvrsto gorivo u kotlarnici „Bare“;

Zamena transportnih traka za dopremanje uglja (2 kom) i izbacivanje šljake (2 kom);

Sanacija transportera za odvod šljake (2+1 kom).

 

Ovo su samo veći radovi koji su obavljeni u periodu remonta (od 15.04.-10.10.2014.god) u sklopu pripreme postrojenja za ovu grejnu sezonu.

II

Programom KfW IV zamenjeno je 2,1 km mreže, čiji je nosilac poslova    bila   firma koja je dobila posao na međunarodnom tenderu koji je bio oglašen i završen pre 2012. godine (raspisan od strane Vlade Srbije u prošlom mandatu),

Takođe, istim programom ugrađeno je oko 250 merača toplotne energije (od                dobijenih 330), čija ugradnja traje još.

III

Nabavljeno pre početka sezone oko 17000t uglja i ugovorene celokupne potrebne količine kako uglja, tako i mazuta (već nabavljeno bilo 70t) i gasa za ovu grejnu sezonu.

JKP „Gradska toplana“ je spremno krenula sa radom 11.10.2014. godine kada su počele tople probe, i grejala (u zavisnosti od potrebe, kao i preporuke ministarstva energetike) do 18.10.2014. godine, kada je, usled pojave peska, šljunka i kamenja u vrelovodu prvi put zaustavljeno postrojenje da bi se zaštitilo od havarije pumpi i kotlova. Tada su, tokom trodnevnog prekida rada, delimično oštećen vrelovod, pumpe, ventili i filteri pri čemu je izvađena velika količina peska, šljunka i kamenja. Tada su i naknadno ojačani filteri. Postrojenje je zatim krenulo sa radom i posle 2 dana došlo je do novog zastoja, pri čemu je došlo do velike havarije na pumpnom postrojenju, i tada je izvađena velika količina šljunka i kamenja. U toku prekida, ugrađena su 3 bajpas voda sa ventilima na vrelovodu kroz IMK „14 Oktobar“ da bi ispirali (koliko god je to moguće) cevi od navedenog. Posle dva dana ponovo je krenulo postrojenje da bi se 27.10.2014. godine oko 13°° sati zaustavilo, jer su se navedene pojave ponovo javile i opet je izvađena određena količina kamenja i šljunka.

Tokom ovih prekida izgubljeno je oko 1200 radnih sati (danju i noću), oko 350t uglja, hemijski pripremljene i zagrejane vode oko 3500 m3, gradske vode koja je dopremana cisternama oko 180 m3,  kao i nepredviđenih troškova u materijalu (cevi DN200, nove pumpe, filteri…)

Gradski odbor Srpske napredne stranke ocenjuje pozitivno ostvareni program priprema za ovu grejnu sezonu.

Međutim, delimo sa građanima nezadovoljstvo izazvano sadašnjim stanjem sistema. Naime, građani su upoznati da je havarija izazvana većom količinom peska i šljunka koja se našla u vrelovodu najverovatnije od letošnjih radova.

U ovom trenutku, iako se svakodnevno vrši ispiranje vrelovoda i filtriranje, u Toplani ne znaju kolika se količina peska, šljunka i kamenja još nalazi u vrelovodu, pa se ne zna da li će u potstanicama dolaziti do zastoja, zbog čega tražimo da se formiraju mobilne ekipe koje će u najkraćem vremenu otklanjati zastoje.

Gradski odbor traži od nadležnih oragana da utvrde pravo stanje i čija je krivica – da li je u pitanju nemarnost izvođača radova, nadzornog organa ili je u pitanju velika diverzija.

Takođe, Gradski odbor traži da se hitno preispita sastav i snaga Nadzornog odbora.

Gradski odbor pohvaljuje odnos Vatrogasne službe, Javnog Komunalnog preduzeća, 14 Oktobra, EPS-a i beogradskih elektrana, koje su odmah priskočile u pomoć i pokazale na delu solidarnost.

Gradski odbor podržava stav i odluke Gradonačelnika, g-dina Nestorovića, da se:

Građanima račun za isplatu toplotne energije smanji za onoliki broj dana koliko nisu imali grejanje

Do kraja ovogodišnje sezone cena isporuke toplotne energije ne povećava.

REDOVNA KONFERENCIJA ZA MEDIJE – 15. OKTOBAR 2014.

Dan kada je Kruševac oslobođen

            Žitelji našega Grada sećaju se da je Dan Grada bio 14. Oktobar kada je Kruševac oslobođen, (posle velikog rata i ogromnog doprinosa koji je dao u borbi protiv fašizma). Kao takav, Kruševac je slavio svoj Dan sve do 2000-te godine, kada je promenjen i kada je Vidovdan uzet za Dan grada. Vidovdan je svesrpski praznik u uzvišenom smislu i, istina, je nekako više Kruševački. Ko može biti protiv takve svetinje da se slavi kao Dan grada? Mada, ne smemo nikada zaboraviti ni ovaj značajan datum. Bilo je to više od osvajanja slobode. Ranijih godina je za Dan grada – 14. Oktobra predavano neko veliko delo građanima na korišćenje, nešto što bi ulepšalo Grad i uvećalo vrednosti i omogućilo zapošljavanje mladih. Bili su to pravi praznici, ispunjeni radošću, kakvi treba da budu i svi drugi. I uvek.

Posle 2000-te, novoformirane vlasti kao da su se trudile da sve unište i upropaste i to svake godine sve više. Srećom, dela su bila toliko velika da je i pored tolikog  razaranja, ponešto i ostalo.

Uvideli su svoju grešku mnogi odmah, neki posle izvesnog vremena, pa je došlo do promene vlasti posle 12 godina, ali je bez posla ipak ostavljeno preko 25 000 radnika. Pošto ništa nije samostalno i izolovano, takav pad proizvodnje odrazio se na ekonomsku moć građana i našega Grada, ali i na duhovno i moralno stanje. Treba se podići. Pravilno vaspitanje-naša srećna budućnost; loše vaspitanje-naše suze, bol, naša buduća nesreća, odgovornost pred svim ljudima, pred čitavom državom.

Zato, bez velike i osmišljene aktivnosti obrazovnog sistema, zdravstva, vojske, policije, Crkve, političkih partija i nevladinih organizacija, ne možemo podići duhovni nivo društva, a time i sve ostalo. Ipak, polako se kreće unapred.

E, sada. Kako smo mi dočekali ovaj „14 Oktobar“ i to na lokalnom nivou. Možemo li mirno stati ispred ranijih generacija i reći da smo i mi učinili velika dela.

Zbog velikog sunovraćenja koje smo zatekli, možemo reći da smo, trudom i radom, zaustavili proces propadanja, da smo zaustavili proces destrukcije i beznađa, vratili smo poneki osmeh i probudili veru i nadu da je moguće mnogo bolje i biće bolje. Srpska napredna stranka je svesna da nosi veliki teret i odgovornost.

U samom danu, nizom manifestacija, podsetili smo građane na neka dela:

– odata je zahvalnost ranijim generacijama i borcima za slobodu koju danas uživamo;

– dočekali smo prijatelje iz sveta i naše ministre i važne ličnosti;

– predata su na korišćenje mladima, sportistima i građanima igrališta, altetske staze, uređene parkovske površine, tribine;

– obnovljene škole, energetski zaštićene, obnovljena igrališta i izgrađena nova, ulagano u predškolske ustanove;

– sanirane puteve posle nesreća i delovanje više sile;

– početak uređenja prilaza Kruševcu sa Bruske strane kao komplementarni projekat izgradnji novog Kruševca na prostoru Aerodroma iduće godine;

– stvoreni su izvesni uslovi za rešenje stanja u preduzećima u restruktuiranju, rekonstruisan je i asfaltiran bulevar Nikole Pašića i Jug Bogdanova ulica, radi se kolovoz i trotoar na putnom pravcu Čitluk-Vučak;

– Srbija gas finansira gasifikaciju Kruševca i okoline;

– nastavljeni su radovi na sistemu vodosnabdevanja RASINA, kao i projekta za prečišćavanje otpadnih voda, rekonstruisan je sistem daljinskog grejanja;

– znatno je popravljeno snabdevanje strujom i izgradnjom više traf-stanica;

– ulepšan je Grad i njegove ulice;

– ulagano je u poljoprivredu, zdravstvenu zaštitu kupovinom opreme za dijagnostiku i logistiku;

– zaposleno je preko 750 radnika sa evidencije nezaposlenih, na neodređeno vreme a izdvojeno je iz Budžeta za samozapošljavanje i stvaranje svojih firmi.

REDOVNA KONFERENCIJA ZA MEDIJE – 08. OKTOBAR 2014.

I Stanovi za izbeglice, pokretanje građevinske mehanizacije, upošljavanje zaposlenih i rešavanje socijalnih i drugih problema izbeglom stanovništvu

U Staroj Pazovi su potpisani ugovori sa predstavnicima devet opština i gradova, u kojima će se graditi 200 stanova za izbeglice u okviru drugog potprojekta Regionalnog stambenog programa Srbije. Među potpisnicima Ugovora je i grad Kruševac koji će dobiti 20 stambenih jedinica. U ime grada, Ugovor je potpisala zamenik gradonačelnika Jasmina Palurović. Ugovor je potpisan  sa predstavnicima Kruševca, Šida, Sremske Mitrovice, Šapca, Prokuplja, Paraćina, Kikinde, Bajine Bašte i Vršca. Najveći donator je EU a program se finansira i sredstvima SAD, Nemačke, Italije, Norveške, Švajcarske, Danske, Turske, Luksemburga, Kipra, Rumunije, Češke, Slovačke i Mađarske.

Izbegličko stanovništvo je predugo čekalo i zato je važno da im pokažemo solidarnost na delu. EU će i u budućnosti nastaviti da pomaže rešavanje stambenih problema izbeglica u regionu. EU je kao prvi partner donirala 230 miliona evra kako bi pomogla rešavanje stambenih pitanja.

 

II Poljoprivreda, privredna grana sa najviše potencijala:

Predhodnog vikenda, tačnije u subotu, otvoren je 7. Poljoprivredni sajam, na kome su osim brojnih učesnika i posetilaca, prisustvovali predstavnici rukovodstva grada, Rasinskog upravnog okruga, narodni poslanici i gosti iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Sajam organizuju Služba za poljoprivredu  Gradske uprave,  budžetski Fond za podsticanje razvoja poljoprivrede Grada Kruševca i Poljoprivredna stručna i savetodavna služba Kruševac, pod pokroviteljstvom Grada. Sajam je svečano otvorio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Zoran Rajić.  On je tom prilikom najavio mere i podsticaje koje će primeniti država u ovoj oblasti, kako bi se unapredio rad i standard poljoprivrednih proizvođača. U ime Grada Kruševca dobrodošlicu i uspešnu prezentaciju učesnicima poželela je zamenik gradonačelnika Jasmina Palurović.

 

III Stvaranje ambijenta za dolazak stranih investicija:

Gradonačelnik Kruševca Dragi Nestorović bio je član  zvanične delegacije koja je boravila u studijskoj poseti Stokholmu (Švedska). Cilj posete je upoređivanje načina rada lokalne samouprave i razmena iskustava u ovoj oblasti. Organizator posete je Stalna konferencija gradova i opština (SKGO).

Gradonačelnici, predsednici opština, kao i članovi predsedništva SKGO imali su priliku da u kontaktima sa čelnim ljudima Stokholma i gradskim opštinama prestonice Švedske, saznaju način i organizaciju rada njihove lokalne samouprave.

Menadžer projekta  „SKL International“  i domaćin delegacije SKGO,  gospođa Anakerin Lindeberg, goste je odvela u posetu gradskoj opštini Huding, gde je opštinska komesarka (predsednik opštine) Jelena Drejanin, pripremila prezentaciju na temu „Izazovi i mogućnosti u dnevnom poslovanju opštine Huding – posao vezan za EU u opštini i rad sa Komitetom regiona“.

Zajednički stav svih članova delegacije SKGO da ovakva studijska putovanja omogućavaju prikupljanje i usvajanje brojnih korisnih informacija koje su, na osnovu pozitivno pravih propisa u Srbiji primenljive na teritoriji gradova i opština naše države. Veliki značaj je i upoznavanje sa načinom funkcionisanja lokalnih samouprava u sredinama koje su odavno članice EU.

 

IV  Privreda, investicije

U Kruševcu je u utorak boravio Johan Kanih, menadžer projekta  „Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom u rasinskom regionu“ (KfW banka).  Njegovom realizacijom rešio bi se problem sređivanja postojeće i izgradnje nove deponije, recikliranja i prerade otpada za čitav okrug, uključujući i opštinu Rekovac. U razgovorima o predstojećim koracima učestvovali su gradonačelnik Dragi Nestorović, pomoćnik gradonačelnika Miroljub Ćosić i direktor Javnog komunalnog preduzeća „Kruševac“ Boban Kostić.

Nemačka razvojna banka KfW uključena je u međudržavni sporazum i aranžmane između Republike Srbije i Nemačke. Na teritoriji Kruševca biće ovo njen  drugi projekat (prvi je izgradnja Fabrike za prečišćavanje otpadnih voda) koji se tiče rešavanja najznačajnijih pitanja vezanih za život lokalnog stanovništva, kao i meštana susednih opština.

Prvi korak koji je načelno dogovoren je izrada besplatne Studije izvodljivosti.

 

Ceo projekat će se odvijati u nekoliko faza :

1) sanacija, remedijacija i rekultivacija postojeće deponije u Srnju

2) sprovođenje postupka za obradu otpada kao sekundarne sirovine (reciklaža, kompostiranje…)

3) kontrolisano sakupljanje čvrstog otpada sa teritorije celog regiona

4) izgradnja nove regionalne deponije sa reciklažnim centrom

5) izgradnja postrojenja za proizvodnju bio gasa

 

V  Obećano urađeno, sport:

Radovi na asfaltiranju atletske staze na „Mičetovom igralištu“ preko puta otvorenih bazena. Po projektu, izgradnja ovog čitavog kompleksa iznosila je preko 130 miliona, ali je racionalizacijom troškova i uz pomoć javnih preduzeća, koja su izvodila radove u skladu sa svojim mogućnostima i sredstvima budžeta Grada, ukupna investicija iznosiće oko 28 miliona. Asfaltiranje, u par narednih dana završiće se i priprema podloge na gornjem terenu gde će se postaviti veštačka trava koju će donirati Fudbalski savez Srbije. Tartan staza, koju donira Atletski savez Srbije, biće postavljena na proleće, kada će biti urađena i sportska borilišta za sve atletske discipline, kada će definitivno teren biti stavljen na korišćenje“

 

VI    Na prošloj Konferenciji

govorili smo o „onoj“ paradi, za koju kažu da je neophodna i uslovna.

Žute stranke ne samo da su bile razočarane što se parada završila u miru, već su se još i naslađivale povredama Vučićevog brata. Što je za svaku osudu.

Kao i što smo rekli napomenuli prošle nedelje – Svi znamo da postoje razne vrste parada. Neke su značajne same po sebi, neke sebi, a neke drugima. Danas ćemo govoriti o  pravoj paradi- Vojnoj ;

I još nije ni krenula ia već nailazimo na žuto paradiranje medijima i otpor u vidu mnogo beznačajnih pitanja: Zašto je taj datum ?( 16-ti), Zašto sada?  Čemu dolazak Putina? (i sve tako u krug tobože zabrinutih pogleda za Srbiju, koju  su  tokom svoje vladavine gurnuli u sunovrat ).

Stvarajući destrukciju gde god mogu:  od Parlamentu, preko nevladinih organizacijama, medija,  preko društvenih mreža….

 

Ovom prilikom ćemo se podsetiti zašto je izabran ovaj datum koji ima veoma simbolično značenje. Naime, 16. oktobra 1944-te vođena je  najžešća borbe za oslobođenje Beograda, a  ove godine  je 70-to godišnjica od tog datuma.

Smatramo da ko se odriče svoje prošlosti ne može imati dobru budućnost – te zato je  potrebno da se prisetimo tog vremena rata, kada su najbolji dali svoje živote za slobodu i otadžbinu- da se podsetimo ko nam je tada bio neprijatelj, a ko saveznik.

 

Od prethodne vojne parade prošlo je 26 godina.

 

Gradski odbor Srpske napredne stranke daje punu podršku Predsedniku Tomislavu Nikoliću, Predsedniku Vlade Srbije Aleksandru Vučiću, ministru odbrane Bratislavu Gašiću i svim dobronamernim ljudima koji vole svoju zemlju, a Vojsku vole svi, jasan pokazatelj je veliko interesovanje za dobrovoljno služenje vojnog roka.

Verujemo da će na ulicama Beograda biti više od 100. 000 ljudi.

 

REDOVNA KONFERENCIJA ZA MEDIJE – 01. OKTOBAR 2014.

Parada

Svi znamo da postoje razne vrste parada . Neke su značajne same po sebi, neke sebi, a neke drugima.

Za neke platimo da bi ih gledali i sa neizvesnošću  čekamo dan kada će se dogoditi, za druge – plati država (svi mi) sa velikim rizikom šta će  se desiti.

Istina, neke Stranke smatraju da je važnija parada koja se desila u nedelju od, recimo, Vojne parade, za koju kažu da je nepotrebna, i  da nema gostiju.  Za ovu odnedavno kažu da je osvajanje slobode, ravnopravnosti i ljudskih prava, a Vojna da sve to nije- pa im je i nevažna.

Osvajanje slobode pojedinca da li je važnija od zaštite slobode svih ?

Mišljenja smo da svi znaju šta je važnije.

Ipak, desio se važan događaj. „Parada ponosa“ kako je LGBT populacija zove, održana je u nedelju, po lepom vremenu, uz velike mere zaštite, uz prisustvo važnih ambasadora, nekoliko ministara, gradonačelnika Beograda i građana koji vole šarene boje, ukupno oko hiljadu po njihovoj proceni i bez incidenata.

Stigle  su pohvale iz važnih mesta i od važnih ličnosti – sve je to dobro za  vlast i orjentaciju ka Evropskoj uniji. Moralo je da se desi. Trebalo je da se desi.

Ostaje niz otvorenih pitanja o tome šta se uopšte želi insistiranjem na Paradi i javnom eksponiranju posebne seksualne orjentacije.

I šta je sledeće?

Smatramo da nikoga ne interesuje šta  ko radi u spavaćoj sobi…

Zato-pitanje je da li se bore za poziciju da se javno ljube, a da ih država štiti?

ili da zaključuju brakove i da usvajaju decu ?!

ili da imaju, zakonom pokrivena, neka nadprava u odnosu na sve druge građane?

Zvaničnici i rukovodioci žutih stranaka, na društvenim mrežama, izneli su stav da je najlepša vest od nedelje bila prebijanje brata Aleksandra Vučića i Siniše Malog od strane Žandarmerije iako se obezbeđenje identifikovalo kao pripadnici Vojske Srbije. Dakle, bili su sa legitimacijama.

Za njih bi još bolja vest bila da je porazbijano pola Beograda, ili da je neko, u najgorem slučaju, smrtno nastradao.

Ne shvataju da ih takva malicioznost uništava, ali to je njihov izbor.

U vezi ovog divljačkog prebijanja nekoliko ljudi, Aleksandar Vučić je dao izjavu kao Predsednik Vlade Srbije kako treba štititi Državu, ali se mi pitamo da li je trebalo ovoliko ljudi da krene na četvoricu i da ih prebije?

Da li je tu, ipak, neko umešao prste?

Mi imamo prava da sumnjamo, a na državnim organima je da dođu do istine.